Plaxis 8.5 Professional

E-mail Ispis
Ocjena: / 30
LošeOdlično 
Image and video hosting by TinyPicDownload link 2D verzije najkorištenijeg geotehničnog software-a na planeti. Na jednom mjestu crack, uputstvo za instalaciju, uputsvo za program i puna verzija programa. Program je jednostavniji od Plaxis-a 3D i uspješno se koristi za geotehničke probleme kao što su zaštita građevinskih jama (razupore i sidra),proračun slijeganja, proračun tunela, proračun stabilnosti nasipa i dr.
2D verzija ovoga programa je ujedno i osnova za shvatanje naprednije 3D verzije. U sklopu instalacije nalazi se i Tutorial sa detaljno objašnjenim primjerima.
Komentari (91)
  • timon
    Zna li neko password za raspakivanje dokumenta
  • admin
    Pasword "www.geniecivil.org", kod mene radi.
  • beton  - PRORAČUN TUNELA
    Potrebna mi je elementarna instrukcija za proračun tunela u Plaxix 8.2.
    Proračun ima edukativnu a ne komercijalnu svrhu.
    Unaprijed zahvalan.
  • admin
    Moj prijedlog je da pokušate uraditi primjer iz tutorijala. Tamo je sve dosta detaljno opisano. Ako ima neko konkretno pitanje, rado ću pomoću, ako znam.

    Pozdrav
  • Mors  - EA EI
    zna li neko kako se određuju parametri EA i IA za betonski presek. to u plaxisu u njihovim primerima nije jasno.moze na nekom prostom primeru šipa prečnika 1m
  • Mors
    pardon, EA i EI, nije takođe jasno ni kako se dobija jedinična težina w
    hvala
  • admin
    E betona je oko 3,1 puta 10 na 7, a A i I su površina poprečnog presjeka i momenat inercije. Parametar "d" - debljina, je onda kontrola unesenih E, I i A.
    w predstavlja težinu jednog dužnog metra šipa. Tj. proizvod površine šipa i zapreminske težine betona (oko 25). Ne zaboravi preklapanje betona i tla, što umanjuje sopstvenu tezinu koja se zadaje kao w
    Bitnija napomena je vezana za proračun zaštitne konstrukcije. Princip je da se sve svodi na metar širine, tako da ako je zaštitna konstrukcija od šipova na razmaku od npr. 2 metra, potrebno je EI i EA umanjiti za 2 puta, da bi rezultat predstavljao stvarna pomjeranja.
  • ivan jovanovic
    hvala admine, to mi je sve jasno i tako sam i do sad radio
    ipak, nikako ne dobijam iste rezultate za EI i EA kao sto su oni dobili u primerima u tutorijalu; zato sam pitao ako moze objasnjenje na nekom prostom primeru
  • Admin
    Vjerovatno uzima neku drugu vrijednost Young-ovog modula
  • beton  - TUNEL
    Da nije greška?

    Nisam ništa pitao u vezi šipova nego jedan ugledni primjerak proračuna za tunel.

    POZZZZZZZ
  • admin
    To za tunel sam odgovorio ranije, ovo je odgovor na drugo pitanje. Nemam urađen primjer, ali mogu pomoći ako bude podpitanja
  • Duško  - POMOĆ
    POŠALJI MI DIREKTNO LINK KOJI VODI DO ŠIFRE KOJA OTVARA OVE ZIPOVANE FAJLOVE ZA PART OD 1-8
    POZZZZZ
  • admin
    Ne znam link za password. Kad se otvori neki od zip fajlova, desno sa strane piše da je password "www.geniecivil.org", i taj password provjereno radi.
  • carlos  - plaxis 3d tunnel
    u tutorialu je obrađen primjer tunela na manjoj dubini. sto ako imam tunel na većoj dubini (oko 400m). u phase 2 se to rješava na način da se izdvoji jedan dio tla i potpuno upne, te se zada konstantno polje naprezanja. treba li ovdje isto izdvojiti dio tla, dno upeti, na stranama postaviti klizne ležajeve, te ne vrhu zadati linijsko opterećenje koje je ekvivalentno dubini maknutog tla (400m×25kN). nije praktično i proračun bi izuzetni puno trajao kada bih npravio model veličine 400×400m
  • admin
    Nisam se susretao sa takvim problemom, ali princip koji si predložio mi izgleda sasvim OK, stim da možeš ostaviti 20-ak metara nadsloja iznad tunela i opteretiti ga ostatkom "uklonjenog" sloja. Ali, pri definisanju početnog naponskog stanja, moralo bi biti uključeno to opterećenje, i ne zaboravi vratiti pomjeranja na nulu nakon te početne faze (ako radiš preko gravity loading), jer ta pomjeranja od sopstvene težine ne postoje.
    Napomena : ovo što sam rekao se odnosi na Plaxis 2d, a u naslovu si stavio 3d tunel, oko 3d Plaxisa ne znam previše detalja pa ne mogu pomoći.
  • carlos
    da jasno da treba ostaviti neki nadsloj od 30tak m. pomicanja su uslijed prekonsolidacije i svakako ih treba vratiti. problem je samo što nisam potpuno siguran kako ću te pomake vratiti u modelu. istina je , radi se o 3d tunel u kojem ni ja nemam iskustva, s time da nisam radio nikad niti u 2d. pokušati ću napraviti 3d model za diplomski rad. uglavnom hvala
  • MARKO
    možeš li mi molim te objasniti koja je razlika kada zadajemo dijafragmu kao "elastic" materijal ( tada ne definiramo momenteplastičnosti Np i Mp) i one kada dijafragmu definiramo kao "elastoplastic" materijal kada moramo zadavati ta dva parametra. Da li dobivamo kakve razlike u konačnosti (mislim na momentni dijagram i uzdužnu silu). I ako znaš kolike se vrijednosti tih momenata zadaju kod elastoplastičnog materijala? i još jedno pitanje: kada definiramo geotehničko sidro kao kombinaciju "anchor"=slobodna dionica i "geogrid"=sidrišna dionica,kada slobodnu dionicu zadajem kao elasoplastic i kada me traži da unesem vrijednosti Fmax(tensil) i Fmax,compr. koje su to vrijednosti i od kuda ih dobivam, da li postoji formula za takvo nešto? Hvala unaprijed!
  • MARKO
    Još jedno pitanje od mene: Kako zadajemo razupore, odnosno čelične profile kada nam je skučen prostor te nismo u mogućnosti izvesti geot.sidra, recimo HEA bilo koji profil i kako uzimamo onu ekvivalentnu duljinu, da li ju uzimamo 1m ili onoliko koliko je duljina naših razupora odnosno čeličnih elemenata?

    Još jedanput hvala!!
  • admin
    Idemo redom :D
    Ako modeliraš plate elemenat kao elastic, onda Moemenat i Normalna sila rastu sve dok ima prirasta opterećenja, za razliku od elastoplastic pristupa koji kaže da kada momenat dostigne tu zadatu vrijednost u nekoj tački on dalje ne raste (ta tačka se plastificirala) a momenat raste na susjednim tačkama, ali nikako preko te zadate vrijednosti. Taj Mp se računa kao momenat plastičnosti poprečnog presjeka (detaljnije pročitaj na : http://stari.gradst.hr/files/katedre/k_04_tm/Predavanja_Plasticnost.pd f). Ako modeliraš dijafragmu kao elastic matrijal, može se desiti da tvoj presjek ne može "izdržati" neki momenat a rezultat ga je prikazao jer pretpostavlja da se plate elemnat ponaša elastično. Za većinu praktičnih problema, nije velika greška koristiti "elastic" pristup za model plate elementa.
    Što se tiče prednapregnutog sidra, maksimalna zatezna čvrstoća zavisi od broja kablova za prednaprezanje. .
  • admin
    Ti kablovi su prečnika 0,6'' (inč-a) a definisani su sa granicama 1570/1770, pa kad površinu jednog kabla pomnožiš sa 1770, dobiješ zateznu čvrstoću jednog kabla. Površina jednog kabla je 140 mm^2
    Razupore - Trebalo bi definisati dužinu razupore kolika je u stvarnosti. Plaxis onda računa krutost razupore kao EA/l, gdje je l-duzina razupore. Ali karataristike poprečnog presjeka i ekvivalentnu duzinu možeš birati proizvoljno, stim da uvijek kontrolišeš pomake i presječne sile u zaštitnoj konstrukciji. Ako su isti u dozvoljenim granicama, očitaj silu u razupori i izvrši dimenzioniranje razupore na izračunatu pritiskujuću silu. Ne zaboravi i dimenziniranje razupore na padanje tereta sa krana, koje predstavlja incidentno opterećenje
  • marko
    Hvala još jedanput!
    Zanima me još nešto: Da li slučajno imaš kakve tablice ili nešto tome slično za tla(glinu,šljunak, pijesak) odnosno njihove parametre kao što su c,fi te zapreminske težine i module elastičnosti.

    Zanima me još nešto: Definiram neki model, sve lijepo zadam, opterećenje i sve što ide uz to i onda kada dođem do proračuna u jednoj fazi mi javi da ne može dalje računati(kao da se model ruši). Pokušavao sam promijeniti neke faze u proračunu, ali i dalje mi nije htio završiti proračun pa bi te molio ako si se susretao sa tim problemom da mi napišeš koju rečenicu vezano i za taj problem. Još jedanput se zahvaljujem!
  • admin
    Tablice za takvo nešto nažalost ne postoje, zato postoje istražni radovi da se kombiniranjem više izvora rezultata (laboratorija, teren) dođe do zaključka o tim parametrima. Dakako, nakon određenog iskustva može se vršiti procjena tih parametara, i te procjene barem o modulu elastičnosti se mogu naći u literaturi. Zapreminske težine su većinom oko 20 tako da tu ne postoji velika mogućnost odstupanja. Fi i c treba određivati prema rezultatima ispitivanja, a ako se baš radi o nekom projektu gdje istog nema, onda neki pristup sa većom sigurnosšću može proći (c=0, fi=24 - za glinovita tla i recimo c=0 i fi = 30 za šljunkovita i pjeskovita tla)

    Upravo tako, model se ruši. Moraš promjeniti karakteristike konstrukcije. Povećati krutost elemenata konstrukcije, smanjiti razmak elemenata konstrukcije, povećati (ili smanjti-pucanje sidra) silu prednaprezanja, ako se radi o zaštitnoj konstrukciji, povećati krutost razupore ... Provjeri detaljnije svoj unos podataka vezan za elemente konstruk...
  • marko
    Hvala lijepa još jedanput!

    Ako mi bude još šta trebalo javim ti se jer vidim da kužiš ovaj program i stvari koje idu uz to.
  • dinko
    dali je program legalan ?
  • admin
    Nije legalan, ali na ovaj način ljudi se mogu upoznati sa programom, pa ako ga uspiju savladati, nameće se sljedeći korak, a to je nabavljanje legalnog programa
  • dinko
    slažem se, pogotovo kod nas je teško doći do legalnog softvera, i opet potreban je novac za to. Ja se ipak nadam da će vize uskoro biti ukinute i da ćemo moći putovati na seminare i proširiti naše znanje iz odredjenih nauka. pozdrav
  • MARKO  - voda
    Jedno pitanjce:

    Imam slučaj kada imam vodu recimo kota -1,0 od kote terena.
    Radi se arm.betonska dijafragma debljine 50 cm, na kotama -6,0; -9,5 dolaze razuporne ploče debljine 20 cm a kota iskopa jame je na koti -12,5. Na dnu iskopa se radi brtvljenje jame sa mlaznoinjektiranim stupnjacima fi 120. Zanima me slijedeće kada idem sa iskopom a voda mi je na koti -1,0 a radim recimo iskop za 1.ploču, onda naravno u jami na toj koti iskopa zadajem sniženje vode do te kote, e sada da li računam porne tlakove sa opcijom "Phreatic level" ili Ground flow calculation", jer pokušavao sam raditi sa jednim i drugim načinom i dobivam velike razlike u tlakovima i na kraju razliku u momentnom dijagramu za ta dva različita slučaja. Što mi je pravilnije raditi sa 1. ili 2.opcijom, odnosno za koji slučaj dobivam točnije rezultate?
    Hvala lijepa!
  • admin
    Pozdrav,

    u konkretnom problemu, nakon snižavanja nivoa računaš "Ground flow calculation", što predstavlja proračun procjeđivanja tj. uticaj procjeđivanja na napone. Nakon proračuna "Ground flow calculation", slobodni nivo vode može biti nešto visočiji ili niži (pa može povećati ili smanjiti pritiske vode, što zavisi isključivo od koeficijenata vodopropusnosti). Budi oprezan sa unosom koeficijenta vodopropusnosti ako imaš dvije ili više različite sredine, razlika između unesenih vrijednosti Darcy-jevih koeficijenata ne bi trebala biti veća od 100000, jer može stvoriti numerički problem pri proračunu (razlikaa u vrijednosti k od oko 1000 će biti dovoljna da jedan sloj učini praktični nepropusnim u odnosu na drugi. Ne zaboravi zatvoriti rub (crna linija) procjeđivanja. Plave strelice su brzina strujanja vode, strujane prema dole povećava efektivni napon, pa smanjuje porni pritisak, to je drugi razlog koji dovodi do razlike između ova dva pristupa (pored promjene slobod...
  • admin
    nog nivoa vode). Posebni dodatak Plaxisu, tzv. Plaxis Flow, kojeg nažalost nemam, omogućava detaljniju analizu ove problematike.
  • marko
    A kada imam mlaznoinjektirane stupnjake koji mu služe kao brtvljenje građevinske jame, kako to zadajem. Ja sam to zadao kao "Non porous" materijal, sa gama=22,0 kN/m3, E=3e6 kN/m2 i to sam označio kao neku regiju. Zanima me slijedeće: imam iskop građevinske jame na koti od -13,5 a voda mi je na koti -1,0, imam iskop u tri faze. Prva faza je iskop do kote -6,0 jer mi na toj koti dolazi razuporna ploča, dalje slijedi iskop do kote -9,5 i ugradnja druge razuporne ploče i naravno po tim fazama spuštam vodu pa tako sve do konačne kote iskopa koja je na -13,5. Zanima me da li sam dobro zadao model i proračun procjeđivanja, jer kada na kraju dobijem momentni dijagram u dijafragmi on mi se čak i slaže sa proračunom koji sam ručno radio ali je problem u silama u tim pločama koje su dosta niže od onih koje sam dobio ručnim proračunom. Recimo sila u drugoj ploči mi je u Plaxisu nekih 25 tona, a ručni proračun mi daje silu od 85 tona i tu mi je ogromna razlika. Ne znam zašto je tolika r...
  • admin
    Princip sa nepropusnim non porpus elemntom zvuči ok, a za razuporu je najbitniji podatak o zadatoj krutosti (veća krutost veća sila, ali vjerovatno nikada toliko velika koliko za slučaj konzervativnog približnog proračuna). Što se tiče približnih proračuna, imaš barem 10- ak načina preporučene raspodjele pritisaka za razne vrste tla (Terzaghi&Peck, ...), tako da možda jedna od njih i bude blizu ovih 25 tona. Sva poređenja koja sam ja radio ukazivala su da priblizne metode daju veće sile u razuporama od onih proračunatih Plaxisom. Također, momenti su se u većoj mjeri slagali od sila u razuporama. Još napomena, da pri kontroli rezultata najviše pažnje posvetiš slici pomaka, jer ona najjasnije govori ima li model smisla.
  • marko
    Okeac, možda sam zadao razuporu krivo, ja sam je zadao kao što ona u stvarnosti i je, kako je betonska i marke betona je C25/30, modula elastičnosti 3,05e7 kN/m2 x A=0,2 m2=......, možda sam trebao zadati nju dosta kruću, vjerojatno je zato takva razlika, jer to mi sada nije u potpunosti jasno,kada ja imam već definirane te ploče, znači sa materijalom njihovim, ja njih takve kakve jesu ubacujem u proračun ali trebao bi ih zadati na drugačiji način izgleda sa modulima koji u stvarnosti nisu onakvi kakve ja dobijem?
  • admin
    Najbolje je da provjeriš sliku pomjeranja sa realno zadatom krutošću (tih d=0,2 m i E=3e7). Horizontalno pomjeranje dijafragme na mjestu razupore bi moralo biti oko nule (što će davati maksimalnu moguću vrijednost sile u razupori). Razlika u odnosu na približni proračun je zbog pretpostavke o rapodjeli pritisaka tla (a također ne znam uzima li tvoj približni proračun karakteristike poprečnog presjeka dijafragme pri proračunu presječnih sila - momenata i reakcija). Poređenja koja sam ja radio sa približnim proračunima bili su i do 3x veće sile po približnom proračunu, tako da te ne mora zbunjivati previše, princip računanja u Plaxisu uključuje i elastično ponašanje tla, a ne samo analizu ravnoteže u trenutku sloma. Također, progusti mrežu u zoni značajnijih pomjeranja tako što ćeš formirati dodatni cluster u tom području pa uraditi Refine istog, progusti mrežu duž linije dijafragme.
  • admin
    Ne znam šta je sa debljinom dijafragme, kako izgleda njena deformaciona linija, možda je previše kruta.
  • marko
    Aha ok, a dijafragma je debljine 50 cm, E=2,75e7 x 0,5 m2=.... ona je zadana kako treba i biti zadana, sada napamet ne znam koliki su pomaci, ali ja mislim da je na početku bilo nekih 12 mm ako se ne varam da bi konačni pomak bio 17,5 mm na dnu iskopa od 12,5 m. Sutra ću to još provjeriti, mreža je na "very fine", ali na kraju dobivam i prevelik faktor sigurnosti od čak 3,30, možda i zbog toga hmm, uglavnom dijafragma je zadata u stvarnosti kakva je, isto tako i razupore, ali mislim da pomaci oko razupora nisu nula nego ima neki pomak.
  • marko
    Opet ja sa svojim pitanjima. :D

    Onaj problem od prije sam uspio nekako riješiti. Sada imam nešto slično ali neće da mi računa. Imam model, isto radim brtvljenje sa stupnjacima, dva reda vertikalnih, voda mi je na vrhu, iskop je do kote -4,5 m. S lijeve strane imam opterećenje od objekta na koti od 4,0m. Radim opet snižavanje vode sa gflow-om. Prvu fazu mi napravi kada imam ugradnju stupnjaka i snižavanje vode unutar jame do kote -2,5 m i sve ok, kada idem na zadnju fazu odnosno iskop do kote -4,5 m onda mi u toj fazi dolazi do rušenja modela. Pritisak na vrhu je naravno nula, pritisak na vrhu iskopa unutar jame je također nula. Imam razliku potencijala i voda bi trebala ići od vrha prema dolje(odnosno vektori), žuti kružići koji mi označavaju nepropusnost kroz stupnjake su također uključeni, na mjestu stupnjaka stavimo sam linearno elastični materijal koji je nepropustan (označen kao"non porous";) debljine 3 m jer mi je tolika dubina brtvljenja, označio sam i rubni uvjet...
  • marko
    kojega sam označio sa" Closed boundary", sve sam zadao što znam, ali neće da proračuna tu zadnju fazu nikako kada koristim "Groundwater flow calculation", ali prilikom računanja sa opcijom " Phreatic level" model prolazi bez ikakvih problema ali su zato momenti preveliki nekih 400 kNm. Da li nešto krivo zadajem, da li možda ima neka druga šema zadavanja, da li uopće uzimam taj "Groundwater flow",hmm to me buni skroz. Vidio sam primjer iz Tutoriala da se ako imamo snižavanje razine podzemen vode uvijek uzima ta metoda proačuna. Taj primjer sam uradio i sve je ok( naravno oni su to naštimali da i ide glatko proračun), ali opet ako taj način funckionira na tom primjeru onda bi i ovdje trebao
  • marko
    ali neće pa neće, ta mi zadnja faza predstavlja problem, sloj mi je šljunak(zapravo čitav model mi je taj šljunak tako je po geomehanici ispalo), kx=ky=1*e-3, Eeod=80000 kN/m2, c=1, fi=32, ja mislim da su parametri ok zadani da je sa njima sve u redu, ako imaš neku šemu kako bi ovo uspio riješiti a da pri tom ne bacim komp kroz prozor :D molio bi te da mi napišeš koju rečenicu vezanu za ovaj problem. Unaprijed zahvaljujem!
  • admin
    Ne vidim problem ovako čitajući, ako imaš mogucnost da mi taj model pošalješ, pa da ga otvorim i tako pokušam odgonetnuti, mozes to uraditi na mail :askeja@live.com, uz napomenu da moraš poslati sve prateće fajlove da bih ga mogao otvoriti, mozes postaviti na "link" pa da ja to skinem. Dakako, mozda necu biti u mogucnosti brzo odgovoriti ali za nekoliko dana sigurno hocu
    pozdrav
  • Anoniman
    može nema problema, pošaljem ti ja danas pa ti kad stigneš pogledaj, hvala ti!
  • marko  - čelične razupore
    Imam pitanje nakon duže pauze :D !

    Ovako: Radim usporedbu dva modela:
    1. Zaštitna konstrukcija od AB dijafragme 50 cm sa geotehničkim sidrima(sila prednaprezanja 150 kN) - kao rezultat toga, slika pomaka, momenti itd. Na mjestu sidara vidi se pomak što je i normalno(mislim na sliku pomaka) i smanjenje momenata na tom mjestu, sve mi je jasno, sve fukcionira kako treba.

    2. Isti model samo što umjesto sidara ubacujem na isto to mjesto čelične grede sa nekim EA = ... i razmakom na nekih 2,60 m i dobivam ukupni EA = EA/2,6 i on mi normalno računa i opet isto dobivam, malo manje pomake ali veće momente (kod primjera sa sidrima slika momenata mi izgleda tako da je recimo momentni dijagram prema tlu nekih 320 kNm a prema iskopu 83 kNm, dok mi je u primjeru sa čeličnim gredama moment prema tlu 380 kNm a prema iskopu 30 kNm)!!
    Nije mi jasno zašto mi se moment povećava prema tlu a smanjuje prema iskopu a slika pomaka ostaje skoro pa ista s tim da se dobiva manji pomak što mi je i jasn...
  • marko  - nastavak
    E sada pitanje kako ja mogu zadati tu čeličnu gredu sa nekom krutošću da mi se u slici pomaka vidi da se na tom mjestu nalazi ležaj i da je tu pomak nula ili približno nula.

    Ako si se susretao sa ovim problemom ili s nečim sličnim molio bi te da mi napišeš koju rečenicu o tome.

    Hvala unaprijed! I hvala ti za onaj model od prije, pomoglo je obašnjenje i sve je funkcioniralo kako treba!
    Pozdrav!
  • admin
    Momenat nad osloncem se povećava jer je veća krutost razupore, nego prednapregnutog sidra. Sidro je popustljivije (manje kruto) pa je momenat manji. Poveži to sa običnom kontinuiranom gredom kod koje je neki od oslonaca opruga a ne oslonac. Naravno da je tu momenat manji. Ipak, takav proračun je složen i uzima obzir interakciju tla i konstrukcije, pa manje pomjeranje znači veći horizontalni pritisak. I to utiče na veličinu presječnih sila.

    Ako hoćeš da simuliraš nepomični ležaj, onda stavi neku veliku krutost. Ali to nije cilj, cilj je da stavis krutost onakvu kakva jest.
    Najbolje je da mi pošalješ model pa dai tako vidim o čemu se radi i koliki je red veličine tog pomaka

    Pozdrav
  • Ivek
    Evo da se i ja malo uhvatim plaxisa. Idem redom tutorialom, pa bumo vidli kako će se situacija razvijat. Interesiraju me projektiranja zaštita građevnih jama (piloti, piloti i sidra, talpe, talpe i sidra, talpe i razupiranja) i naravno temeljenje na pilotima.

    Prvo konkretno pitanje.
    Koja je razlika između trajnih sidara i privremenih?
  • Ivek
    i naravno di se na webu mogu naći nekakvi katalozi ili tablice uobičajenih sidara, gdje su navedene max sile napinjanja sidara
  • admin
    Trajna sidra se obicno rade sa dvostrukom zastitom injekcione dionice, i sa dodatnom zastitom cijele slododne dionice. Također, kod trajnih sidara se posebno konstruiše glava sidra. Tesko je opisati sve tekstom, ali dobre detalje mozes naci u knjizi koja se nalazi na sajtu "Geotechnical Eng. Handbook", knjiga 2, dio o sidrima.

    Kastaloge mozes traziti pod kljucnim riječima "Dywidag"
    http://www.dywidag-systems.com/uploads/media/DSI-DYWIDAG_Geotechnics_S trand_Anchors_01.pdf

    ili Bauer

    Pozdrav
  • admin
    Maksimalne sile napinjanja se jednostavno računaju, a u istoj knjizi koju sa spomenuo imaš i tablicu sa izračunatim vrijednostima dopuštenih radnih sila
  • Ivek
    Hm.....več sam malo zapeo na početku jer ne razumijem neke stvari. Odlučio sam napraviti prvi model s pilotom iz njihovog tutoriala. Kod svojstva materijala imam par nepoznanica:

    1. Soil unit wight above phratic level (gama "unsat";) bi bila jedinična težina kakvog materijala? Piše "unsat" i što bi ja doslovno shvatio kao suhog materijala, a za "sat" kao vlažnog ili nekog saturiranog (sam kaj neznam do kojeg stupnja saturacije).

    2. Permeability in hor. i ver, direction je što? Kako su ga odredili? Jel to misle na vodopropusnost koju dobijem iz edometarskog pokusa?

    3. Poissonov koeficijent se može odrediti na koji način ili postoje neki uobičajeni za sve vrste tla? Znam da je to odnos uzdužne i poprečne deformacije pa mi malo čudna ova mala razlika između gline i pijeska 0.35 naspram 0.3 što je navedeno za njihov primjer.

    4.Dilatancy angle je što i kako ga odrediti?

    5. Strenght reduction factor inter. je faktor sigurnosti čega i kako ga se odredi?

    Admin...
  • admin
    1. ne zamaraj se previse zapreminskim tezinama, uzmi 21 za gamma saturirano i 20 gama prirodno (aboved PL),
    2.Koeficijent vodopropusnosti određen terenski (crpljenje iz bunara ...) ili laboratorijski (test s konstantnim ili opadajucim nivoom ...) ili korelacije ili okvirna vrijednost na osnovu vrste tla. horizontalna obicno veca od vertikalne zbog slojevitosti, recimo 2 puta veca
    3. Ne zamaraj se previse Poissonovim koef, uzmi 0,3 za sve vrte tla, nije previse bitno, posveti vise pažnje deformacionom modulu. U svim knjigama imas preporucene vrijednosti
    4. Ugao dilatancije (ili dilatacije). Mjera povecanja zapremine, određuje se testom direktng smicanja i definise mjeru povećanja zapremine sa pojavom plastičnih deformacija. Predstavlja nagib funkcije plastičnog potencijala kod M-C modela sa neasosijativnim tečenjem. Praksa : psi = fi-30, gdje je fi ugao unutrašnjeg trenja. Prema Boltonu 0,8psi=fi vršno - fr critical state


  • admin
    5. R služi za modeliranje interface-a između tla i elementa konstrukcije (beton, geomreža...). Definise umanjenost čvrstoće i povećanje deformabilnosti tla u zoni oko elementa konstrukcije a sve to u odnosu na karakteristike materijala tla. Služi za modeliranje proklizavanja (npr. šipa u odnosu na okolno tlo) ili npr. izvlačenja geomreže iz tla. Čitava se knjiga može napisati o interface elementu pa pokušaj razumjeti ako ti to nisam objasnio u ove 3 rečenice. Slično je i sa dilatancijom, ovakve stvari se objašnjavaju usmeno, ali eto nadam se da je i ovo od pomoći

    pozdrav
  • Ivek
    Hvala na odgovorima. Jedino me još muči ovaj R. Može uputa kako se određuje?
    Vidim da se admin dosta kužiš u Plaxis. Jesi prošao negdje tečajeve ili samouk? :D
  • admin
    Ako kažeš da je R=0,5, to znaci da su parametri interface-a 0,5*tgfi i 0,5*kohezija i 0,5^2*G (gdje je G - modul smicanja). Znaci na ovaj način modeliraš proklizavanje. Proklizavanje se dešava pri naponskom stanju koje odgovara površini tečenja koja je definisana sa ovim novim uglom unutrašnjeg trenja i kohezijom, koji su umanjeni u odnosu na parametre čvrstoće tla. Npr, za modelireanje šipa, ako uvrstiš R=1 znaci da su karaktersitike kontakta betona i tla iste kao i karakteristike tla. Kod zaštitnuih konstrukcija npr. bilo koje R da uvrstiš razlike u rezultatima ce biti minimalne (ipak nije loše nacrtati interface jer onda je progušćena mreža konačnih elemenata u zoni oko kontrukcije gdje su obično veliki inkrementi def), kod modeliranja armiranog tla ovaj faktor ima više uticanja. Naći ćeš preporuke za ovo R, ali se on ne određuje. Logika je da je on manji za recimo čelične talpe (R oko 0,6), nego za betnosku dijafragmu (R oko 0,8), ali ponavlajam, kod ovih problema (zastitne kon...
  • admin
    Prema [Vermeer, Brinkgreve], koeficijent interakcije, R, je definisan kao odnos između posmične čvrstoće interface-a tlo konstrukcija i odgovarajuće posmične čvrstoće tla, tj. vrijedi :

    tgδi = R∙tgφ ;
    ci = R∙c;
    Gi = R^2∙G


    U biti sam samouk, ali sam imao koga pitati u "najtežim" momentima :) , a to je vjerovatno i najbitnija stvar

    Pozdrav
  • marko  - Temelji
    Evo i mene nakon kratke pauze.

    Ma admin ubija Plaxis, ima ga u malom prstu :D , meni je dosta pomogao, ali ja naravno kao i uvijek imam još nekih pitanja ali ovog puta nevezano za Plaxis.

    Zanima me da li možda imaš neke riješene primjere vezano za temelje samce i općenito za takve konstrukcije? Nisam to radio duže vrijeme a zanimaju me neke stvari, sa faksa mi nije ostalo skoro pa ništa vezano za te temelje, imam neke skripte koje sam skinuo sa neta, one mi pomažu donekle ali bi mi trebali baš riješeni primjeri pa ako slučajno imaš nešto o tome ili možda link od neke stranice, neku skriptu u pdf-u ili nečem sličnom, molio bi te da to postaviš ovdje na stranici ili na moj mail!

    Hvala unaprijed!
  • Ivek
    A što te točno zanima? Možda mogu ja pomoči.
  • admin  - 2+2
    Bowles bi treabo biti najkorisnijij za većinu praktičnih problema :

    http://www.4shared.com/file/o2-qnxYY/Bowles_-_Foundation_Analysis_a.ht ml

    mislim da i Coduto : "Foundation Desing" ia nekih rješenih primjera :

    http://www.4shared.com/get/03sHIHos/CODUTO_-_Foundation_design.html

    Sigma = N/A +/- M/W :D , ne bi trebalo biti problema oko račuananja plitkih temelja :0
  • Ivek
    Koja je razlika između Eref oed i Eref ur. E ref oed tj. njega dobijemo iz neke korelacije od dobivenog modula stišljivosti iz edometra? Koja je to korelacija? A kako se dobije Eref ur.
  • Ivek
    Malo razmišljam unaprijed prije samog proračuna. Uzet ću u obzir I profil 240mm pa me zanima koliki u rezultatu mogu uzeti dopušteni horizontalni pomak? Do 10% promjera je ok? Tj. to je neka uobičajena vrijednost, ali ja bi to volio imati podkrijepljeno autorski. Pa ako netko zna neke autore, molim da se raspišete.

    Hvala
  • admin
    To baš i nije korelacija, E oed ref je tangentni modul iz edometarskog testa pri vertikalnom naprezanju od 100 kPA, gdje je 100 kpa referentni napon. Eur je deformacioni modul pri rasterećenju, iznosi oko 3E50ref, za praktične probleme kada nije određen triaksijalnim opitom koji uključuje rasterećenje.
    Dopušteni horizontalni pomak se definiše u odnosu na dubinu iskopa, tako za 10 m dubine dopušteni horizontalni pomak iznosi cca 1 cm ( dakle 0,1% visine), mislim da se to spominje u EC7, pokušaj pronaći

    Dobra knjiga za zastitne konstrukcije :

    http://www.2shared.com/file/10756842/e9af976f/C580-Embedded_retaining_ walls.html

    u njoj ces pronaci puno bitnih detalja
  • Ivek
    A koji je odnos između modula stišljivosti (Mk) kojeg dobim iz oedoemetra i modula elastičnosti (Eoed ref) kojeg unosim u Plaxis
  • Ivek
    Možda sam krivo upitao. Ovako dali ja iz edometarskog pokusa vrijednost Modula stišljivosti naprimjer Mk=5.0MPa za napon od 200 kPa stavljam pod ovaj Eoed ref. Ako da onda je E50 ref je pola od 5MPa tj. 2.5MPa, a Eur ref je 3*E50 ref tj 7.5 MPa. Jesam li upravu ili sam opet nešto fulao. Malo me zbunjuju ovi simboli. Za mene je E-elastičnost, a M-modul stišljivosti. Pa mi sada na koncu nije jasno dali ja u plaxis unosim module stišljivosti ili modul elastičnosti.
  • Ivek
    Gledao sam još jućer po eurokodu i nemogu naći.
  • Ivek
    Znači prema autoru te knjige, tablica 2.4, za iskop u mom primjeru dubine 3.6 m koji privremeno štitim pilotom od "i" profila 250mm, dopušteni pomak je 0.0144 m, tj. prema izrazu 04%*3.6m/100. Tih 1.44 cm mi se nekako čini pre oštar kriterij za 3.6 m iskopa!

    Jel postoji možda još koji uvijet?
  • admin
    Eoed je drugi naziv za modul stišljivosti, medjutim tlo se ponasa nelinearno pa je modul stisljivosti različit za razlicita naprezanja, ovaj Eoed ref je modul stišljivosti pri vertikalnom naprezanju od 100 kPA u edometru. E50 ref je dobijen iz triaksijalnog testa definisan kao sekantni modul koji odgovara 50% čvrstoće. E je deformacioni modul i on nije konstantan kod realnog tla za svaki stepen naprezanja, što HS model opisuje. Kod linearno elastičnog modela E je konstantno. Mk kako ga ti nazivas ili Eoed, kako ga plaxis naziva se veze sa E preko Poissonovog koeficijenta, tako za poissonov koef = 0,3, E=0,75Mk, taj izvod imas u svim knjigama teorije elastičnosti (sprijecena i nesprijecena deformacija). Kriterij koji ja koristim je da je dopušteni pomakj 0,1% visine. Za 10 metara dubine dopušteno 1,0 cm. Sako pomjeranje do i do 0,2% je u razumnim granicama, uz preporuku redovnog monitoringa.

    E ref kod MohrCoulombovog modela se definise različito od ovoga E50 ref, kod MC modela svo...
  • admin
    svo elastično ponasanje se definise jednim deformacionim modulom koji je inzenjerska procjena na osnovu očekivanog podrucja naprezanja koje se ocekuje u konkretnom priobelmu koji se anlizira. To je najvazniji korak proračuna jer direktno uslovljava veličinu pomjeranja
  • Ivek
    Hvala
  • marko
    Našao sam Ivek, po Eurokodu dimenzioniranje plitkih temelja, ma to sam radio davnooo pa da se prisjetim toga, a svi materijali su mi nemam pojma u košu za smeće vjerojatno, ali nabavio sam nekako, ako nekome treba mogu mu poslati na mail, a ovo što se tiče plaxisa admin ti je odličan i njega možeš pitati sve, ja sam isto imao problema sa svojim modelom, njemu bi se javio i sve ok na kraju. Mogu ti poslati i vrijednosti za materijale (znači fi,c, E, itd.) ako te zanima! Ako imaš ti nešto o temeljima, riješene zadatke s nekih vježbi itd. možeš mi poslati na mail : mcurcic983@gmail.com!!Hvala
  • Ivek
    Moj mail ti je ivan.gadze@gmail.com
    Salji sto imas od eurokoda za temelje, pomake itd. A sto tebe konkretno zanima od temelja?
  • Ivek
    Što se tiče pomaka, mislim da bi trebalo voditi racuna o dobivenim vertikalnim pomacima u tlu u slucaju ako se stiti postojeci objekt. A uvjeti za ukupna ili diferencijalna slijeganja su poznati
  • marko  - pomoc
    Pozdrav Skeja!

    Imam nakon manje pauze problem vezano za Plaxis.

    Situacija izgleda ovako:

    Imam dijafragmu d=60 cm, sa dva reda sidara, sa iskopom od 10,5 m i sa brtvljenjem dna jame sa stupnjacima fi 80 cm. Ta sidra su na kotama -3,00 m i -6,50 m od kote terena, a voda je na koti -3,00 m. Proračun je napravljen i sve štima!

    E sada što ja moram napraviti, moram umjesto ta dva reda sidara staviti jedan red razupora (moramo napraviti rješenje da li dijafragma može zadovoljiti sa svojom armaturom ovu situaciju) jer sidra ne nose. Ja sam ih stavio na kotu -4,50 m i meni je model prošao, znači ok sve.
  • marko  - pomoć dalje
    Rješenje sa dva reda sidara daje sile 125 i 130 kN/m'. To isto rješenje napravljeno je za situaciju da je dno jame na neki način nepropusno, odnosno zabrtvljeno i to su sile za taj slučaj. Sada moj proračun sa jednim redom razupora daje silu od nekih 205 kN/m' i pomak od nekih 18 mm, pomak sa dva reda sidara iznosi 17 mm, moment za moj slučaj je cca.550 kNm, a sa dva reda sidara cca. 570 kNm.

    Sad se pitam da li je moguće da se za ova dva slučaja moment razlikuje za ovako mali iznos. Istina da je moja razupora niže postavljena i da na drugačiji način dolazi do preraspodjele momenata ali opet da je tako mala razlika to mi je čudno.

    Sada sam napravio usporedbu sa slučajem da nemam zabrtvljeno dno sa istom pozicijom razupore, naravno radio sam kao i u 1.slučaju snižavanje razine podzemne vode itd.
  • marko  - pomoć dalje 2
    I dobivam dosta veliku silu u razupori cca. 560 kN/m' što je ogromna razlika u odnosu za slučaj kada imam zabrtvljeno dno, da li je stvarno moguće dobiti tako veliku razliku? Istina da brtva ima utjecaj na cjelokupnu zaštitnu konstrukciju ali nisam znao da toliko, jer u dijagramu pomaka na mjestu gdje vrh mlaznoinjektiranih stupnjaka dira dijafragmu doalzi do neke vrste upetosti i baš na tom mjestu pomak je cca. jednak nuli, i to mi je isto jasno.

    U slučaju kada nemam brtvljenja dijagram pomaka izgleda realnije, znači na mjestu razupore smanjuje se pomak a na potezu od te iste razupore pa do dna iskopa stvara se trbuh što je isto ok, jer je ipak razlika od kote razupore do dna jame 6,0 m i pomak iznosi nekih 39 mm što mi je isto ok i sve štima, s tim da je sada faktor sigurnosti za ovaj način Fs = 1,20 što nije dovoljno za ovu konstrukciju, dok je za slučaj kada imam brtvljenje Fs = 4,55!
  • marko  - pomoć kraj
    Kako toliko to brtvljenje utječe na dijafragmu i da li je meni onda ova sila od 205 kN/m' realna, odnosno da li je ova sila od 560 kN/m' nerealna!

    Ako si se ikada susretao sa ovakvim problemom molim te napiši koju rečenicu.

    Pozdrav!
  • admin  - Odg
    Moram priznati da nemam iskustva sa brtvljenjem dna jame, jer je u Sarajevu u glavnom ispod 6 metara vodonepropusni suhi lapor i jedina prijetnja vode je ona iznad tog, za vodu barijernog sloja. Ako ste to uspjesno ranije primjenjivali i zaista sprecava dotok vode. onda nema mjesta za sumnju da to je dobra stvar. Ako sidra ne nose i odbacena je mogucnost primjenje postgroutinga ili ni on nije pomogao, onda su razupore u bilo kojem obliku po meni dobar izbor.
  • admin  - odg dalje
    Previse je detalja koji mogu uticati na rezltate da bih ista pametno zakljucio bez da vidim model, pa smatram da je najbolje da isti posaljes na askeja()live.com.

    Ne sjecam se ni da li si brtvljenje modelirao kao plate ili kao non porous elemente. Ocito ono znacajno ojaca tlo u zoni dna jame uz zastittu pa ima smisla da utice na momente i pmjeranja. Tako]er povecava masu tla u zoni iskopa pa ima smisla da znacajno utice i na faktor globalne stabilnosti.

    Nadam se da cu moci vise pomoci kada vidim model, a nije nemoguce da i ovako vec sve stima, jer ako primjenjujes brtvljenje na terenu onda ga treba i modelirati, a ima smisla da znacajno utice na rezultate, ako je to jedino sto te buni - bez obzira da ju to nonporous (sto bih ja koristio) ili plate elemenat

    Pozdrav
  • adnandj  - PLAXIS
    Zdravo!

    Ovako malo sam cito vas forum i vidim da znate oko plaxisa, pa bi vas molio za pomoc!

    1. U plaxisu radim model za pilot v kojeg se stavlja betonski šip. Pilot je presjeka fi700 mm, a šip 40/40 cm. betonski šip se stavi u pilo to dubine 1.00 m. Nadam se da sam priblizno opiso konstrukciju ;) E sada ja imam problem kako da unesem pilot u 2D! Kao "plate" i dadnem podatke za EA i EI ili je koji drugi nacin??

    2. zanima me kad postavim model u plaxisu i na primer dodje do prevelikih deformacija jer postoji u plaxisu funkcija sa kojem bi mogo dobiti potrebne presjeke konstrukcije, da bi dobio dozvoljene deformacije ili moram iz pocetka i na novo napraviti model??

    Hvala i lijep pozdrav!
  • adnandj  - PLAXIS 3D
    Opet ja :)

    jel mzda znate koji link ili forum/stranicu dje bi mogo skiniti PLAXIS 3d??

    HVALA!
  • admin
    Pitanje je nejasno formulisno, nije jasno da li se radi o šipovima kao zaštitnoj konstrukciji ili o šipovima za prijem vertiklanog opterećenja

    Plaxis 3D se može skinuti sa : civilea.com

    pozdrav
  • Marko  - AB piloti
    Pozz Skeja!

    Pitanje za tebe :

    Trebam dimenzionirati AB pilot fi 60 cm, u glini dubok L = 21,0 m, parametri c=20; fi = 26! Temeljenje je na njima i to su neki "lebdeći" piloti koji nose samo po plaštu, to sam od frenda dobio na brzinu mi je dao ove podatke, gore je temeljna ploča, zašto su oni 21,0 m nisam saznao, no uglavnom da li ti imaš neki program ili nešto slično tome koji računa dimenzioniranje AB pilota, odabir armature mi je bitan. Proračun "pješke" pomoću Meyerhofovih dijagrama mi je jasan ali mi je bitna ta armatura. Po pilotu djeluje sila od F = 1700 kN a na razmaku su od 1,80 m.

    Hvala unaprijed!
  • Marko  - Odgovor
    Našao na ovoj stranici sve, hvala lijepa za odlično urađenom završnom radu!!
  • sasa  - Tutoriali
    Pozdrav!

    Mozeli mi neko reci kako da otvorim ove lekcije, kojim programom...

    u toku instal mi je prijavio da nije uspio da instal hardlock drajvere al uspio sam otvoriti program...

    prvi put se upoznajem s programom pa nemojte zamjeriti :D

    Hvala
  • admin  - Odg
    Lekcije se otvaraju preko opcije OPEN, i onda ih pronađeš u ProgramFiles/Plaxis/Examples

    ... Bez obzira sto javlja da hardlock nije pronađen, program fukcioniše ispravno
  • stambi  - instalacija
    Pozdrav
    Molim da mi netko objasni proces instalacije. Skinuo sam svih 8 rarova i otpakirao svakog u svoj folder pomoću lozinke. Izgleda da su u svakom od tih 8 raspakiranih rarova isti fajlovi.
    Dakle kako dalje sa instalacijom?
  • admin
    Treba otvoriti samo 1 rar fajl (npr. prvi). U njemu je u folderu crack dat notepad fajl sa objašnjenjem postupka instalacije. I istom folderu ce biti i setup fajl kojim se pokrece instalacija.

    Nakon sto raspakujete fajl, prebacite raspakoviano u poseban folder (koji nije zipovan) jer će u postopku instalacije biti potrebno da se pozovete (browse) na user broj koji se nalazi u crack folderu
  • stambi  - instalacija
    Hvala. Instalirao sam sve prema uputstvima, dao mu userdef, kopirao one datoteke u instalacijski direktorij. Sve je išlo glatko ali kod pokretanja mi komp javlja da ne može naći hard lock. pokrenuo sam i exe u direktoriju hard lock što bi trebalo instalirati i drajvere za hard lock ali pojavljuje se poruka da ne može naći hard lock. Gdje je greška? Jedino što mi je zapinjalo je na početku instalacije, kad traži da se ubaci disketa u drive A, što sam ignorirao i uputio ga u direktorij gdje su svi ovi raspakirani fajlovi. Nakon toga je sve išlo glatko ali pri pokretanju ne može naći hard lock
  • admin
    file-ove iz crack foldera treba prekopirati u Instalacioni folder (Program Files/Plaxis...)
  • bezjak  - GEO5
    Je moguče dobiti onaj program GEO5 sa krekom?

    Kakva iskustva imate sa omenjenim programom?
  • admin
    Download link : http://www.2shared.com/file/wLrIoyDd/Geo5.html

    nemam iskustva sa ovim programom
  • Karolina  - Plaxis vs. Geo SEEP
    Bok svima!

    Zanima me Vaše mišljenje o razlici između Plaxis-a i Geo SEEP-a.

    Uglavnom, zanima me usporedba. prednosti i mane.

    Hvala unaprijed

    Lijep pozdrav
  • bojan  - presek betonske grede
    Zdravo i unapred hvala,
    zanima me da li betonska greda sa armaturom 4 rebraste precnika 16 mm, 2 srednje rebraste (po vertikali srednje) precnika 14 mm, jedna rebrasta 14 mm koja iz donje zone prelazi u gornju (nad osloncima-stubovima) i uzengijama na po 15 cm, sirina betona grede 25 cm a visina grede 30 cm, na koju nalezu fert-nosaci a oslonce ima na krajevima i oni su na rastojanju od 5 m, moze da podnese sve sile?
    Inace ona nosi samo zadnju plocu.
Komentiraj
Vaši kontakt detalji:
Komentar:
:D:angry::angry-red::evil::idea::love::x:no-comments::ooo::pirate::?::(
:sleep::););)):0
Security
Molim unesite anti-spam kod sa slike.
 

Login / Registracija

  • Prijava
  • Registracija
    Registration
    *
    *
    *
    *
    *
    REGISTER_REQUIRED
  • K.Terzaghi, London 1951.godine :

    "Temelji građevina uvijek su bili pastorčad zato što nema slave u temeljenju i što uzroci uspjeha ili neuspjeha leže skriveni duboko u tlu, ali djela osvete temelja zbog nedostatka brige o njima mogu biti veoma zbunjujuća."

    R. Peck :

    "Uvjeren sam da teorija mehanike Tla i rezultati laboratorijskih testova služe samo kao vodič inžinjeru za prepoznavanje faktora koji mogu uticati na uspješno projektovanje i izvođenje stvarnog projekta"

    Shout Box

    Zadnja poruka: 6 mjeseci, 1 sedmica prije
    • ers : koristi ko GEO5 geotehničke programe?
    • admin : Postavio sam link u komentarima na temi Plaxis 8.2 Professional
    • bezjak : mogu dobit skrekanu verziju GEO5
    • admin : Javite se na mail : askejaETlive.com, pa Vam mogu poslati one za koje ja znam ...
    • ado : jel se negdje moze dobiti spisak firmi u BiH koje se bave geotehnickim ispitivanjima?
    • beton : POTREBAN MI JE ULTRAZVUČNI INSTRUMENT KOJI OČITAVA LONGITUDINALNE I TRANSFERZALNE PARAMETRE IZ KOJIH SE ODREĐUJE POASONOV KOEFICIJENT STIJENA, UJEDNO KO U BOSNI TO MOŽE DA ISPITA

    Samo registrirani clanovi mogu ostaviti poruku